Šetajući ovih jesenskih dana šumskim puteljcima ugledat ćemo grmove šipka prepune crvenih plodova. Velika je šteta što plodovi često propadaju, a šipak je tako zdrav! Uberite nekoliko plodova i iskoristite ih kao doprinos svome zdravlju!

Cvjetovi su savršenstvo boja i oblika – ove godine su žute i blijedo ružičaste boje, a i inače su nježnih, pastelnih tonova od bijele, preko žute, narančaste, svih nijansi ružičaste do crvene. Ova prekrasna mala biljka u tren oka vam osvježi cijeli cvjetnjak.

Svojim živopisnim bojama cinije su ukras svakog vrta, jako privlače leptire u vrt, a i bubamare koje su prirodni neprijatelji lisnih uši, pa ih je uputno posaditi svuda po vrtu. Osim prekrasnog šarenila u vrtu, imati ćete i velike koristi za biosustav.

Miris kukuruza šećerca često nas mami s uličnih štandova u ljetnim mjesecima. Ovaj je kukuruz izvrstan kulinarski specijalitet, ali njegovo zrnje i vlati imaju ljekovita svojstva te se upotrebljavaju u pripremi lijekova i kozmetičkih preparata.

Kapara, kapari (Capparis spinosa) je višegodišnja grmolika biljka poznata još u antičko doba po svojim ljekovitim svojstvima, a koristila se i kao dodatak jelima i afrodizijak. Kao dodatak jelima, koriste se cvjetni pupovi, ali ne sirovi, već ukiseljeni.

U filozofiji feng shuija, magnolija (lat. Magnolia) ima simbolično značenje. Bijela magnolija svojim mirisnim cvjetovima simbolizira čistoću, ljepotu i ženstvenost. Posađena ispred kuće privlači energiju zadovoljstva i spokoja …

Najpoznatiji kaktus vjerojatno je božićni kaktus – Schlumbergera truncata ili Zygocactus truncatus, prekrasna svima dobro poznata biljka koja cvate za vrijeme božićnih blagdana kada se većina biljaka nalazi u stanju mirovanja, pa tako pridonosi sveopćem svečanom ugođaju.
Ima plosnatu nazubljenu stabljiku na čijem se vrhu zimi razvije cvijet egzotičnog izgleda nalik trubici, dug i do 7,5 cm. Boja cvjetova varira od boje trešnje, preko ružičasto-ljubičaste, …

Na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Izložbi cvijeća Japan Flora 2000.godine iris je proglašen hrvatskim nacionalnim cvijetom, čime se Hrvatska pridružila zemljama koje na ovaj način slave svoja prirodna bogatstva.

Povezanost ljudi i čuvarkuća potječe još iz davnih vremena, kada su ga ljudi uzgajali na krovu zbog vjerovanja da štiti kuću i ukućane od groma, vještica i bolesti.
Poznata narodna poslovica veli: bolje čuvarkuća na kući nego dva psa pred kućom.

Smreka je crnogorična vrsta drveća koja može narasti u visinu do 50 m i pritom u prsnom promjeru doseći preko 1 m.