Tokom vremena sušeni začini gube miris, boju pa i okus. Zato je bitno na koji ih način čuvamo.

Slatka jela neizostavan su dio svakog imalo svečanijeg obroka. Kako i kada ih pravilno poslužiti, pitanje je koje često zbunjuje domaćice.

Postupkom pasterizacije mogu se pripremiti bistri i kašasti voćni sokovi koji u sebi sadržavaju veliki dio vitamina iz voća, a pravilnom pripremom zadržavaju i prirodnu boju, miris i okus voća.

Sirup je gusti sok od voća kuhan s većom količinom šećera. Koristi se kao osvježavajući napitak, razrijeđen s mineralnom ili običnom vodom, te kao preljev za pudinge, kolače i druge slastice.

Jedan od najboljih načina konzerviranja voća i povrća svakako je pasteriziranje, jer se kod ovog postupka sačuva prirodan okus voća i povrća, a zbog kratke toplinske obrade i više vitamina.

Jedan od načina konzerviranja povrća je i konzerviranje soljenjem. Kod ovog načina konzerviranja, veće količine soli sprečavaju razvijanje mikroorganizama i čuvaju povrće od kvarenja.

Kiseljenje je jedan od najstarijih načina konzerviranja povrća. Poznat je još od davnina, a zbog svoje jednostavnosti i ekonomičnosti primjenjuje se još i danas. Povrće možete uglavnom konzervirati na dva načina: kiseljenje octom i konzerviranje soljenjem.

Znate li da je sladoled ledena poslastica stara oko 4000 godina i da ima dugu tradiciju?

Smatra se da su slatko jelo od snijega, pomiješanog s voćem i mlijekom prvi osmislili Kinezi prije otprilike 4000 godina. Već je grčki liječnik Hipokrat preporučivao zamrznute namirnice kao lijek protiv bolesti, smatrajući da imaju vitalizirajući učinak na organizam. Aleksandar Veliki također je povremeno častio svoje vojskovođe zašećerenim snijegom.

Je li rogač doista toliko zdravija zamjena za čokoladu?
Danas se u mnogim trgovinama zdrave hrane prodaju slatkiši koji sadrže rogač, kao zdravija zamjena za čokoladu.

Hren jedemo uz govedinu, šunku i jaja no ovo ljuto i aromatično povrće prepuno je vitamina C, koji ublažava mišićne tegobe, liječi grlobolju i čistač je organizma.