Cvjetovi su savršenstvo boja i oblika – ove godine su žute i blijedo ružičaste boje, a i inače su nježnih, pastelnih tonova od bijele, preko žute, narančaste, svih nijansi ružičaste do crvene. Ova prekrasna mala biljka u tren oka vam osvježi cijeli cvjetnjak.

Svojim živopisnim bojama cinije su ukras svakog vrta, jako privlače leptire u vrt, a i bubamare koje su prirodni neprijatelji lisnih uši, pa ih je uputno posaditi svuda po vrtu. Osim prekrasnog šarenila u vrtu, imati ćete i velike koristi za biosustav.

Miris kukuruza šećerca često nas mami s uličnih štandova u ljetnim mjesecima. Ovaj je kukuruz izvrstan kulinarski specijalitet, ali njegovo zrnje i vlati imaju ljekovita svojstva te se upotrebljavaju u pripremi lijekova i kozmetičkih preparata.

Kapara, kapari (Capparis spinosa) je višegodišnja grmolika biljka poznata još u antičko doba po svojim ljekovitim svojstvima, a koristila se i kao dodatak jelima i afrodizijak. Kao dodatak jelima, koriste se cvjetni pupovi, ali ne sirovi, već ukiseljeni.

Najpoznatiji kaktus vjerojatno je božićni kaktus – Schlumbergera truncata ili Zygocactus truncatus, prekrasna svima dobro poznata biljka koja cvate za vrijeme božićnih blagdana kada se većina biljaka nalazi u stanju mirovanja, pa tako pridonosi sveopćem svečanom ugođaju.
Ima plosnatu nazubljenu stabljiku na čijem se vrhu zimi razvije cvijet egzotičnog izgleda nalik trubici, dug i do 7,5 cm. Boja cvjetova varira od boje trešnje, preko ružičasto-ljubičaste, …

Božićna zvijezda (Euphorbia pulcherrima) biljka je porijeklom iz suptropskog dijela Meksika i Centralne Amerike. U prirodnom okolišu to je grm koji naraste do 3 m visine, međutim za uzgajanje u prostorijama stvoreni su kultivari visine 30-45 cm.
Prema legendi, svoj atraktivan izgled duguje Asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi prepuklo srce, a iz kapljica njene krvi izrastao je vatreni cvijet okružen tamnozelenim listovima.
Danas, osim crvene koja je najtraženija …

Na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Izložbi cvijeća Japan Flora 2000.godine iris je proglašen hrvatskim nacionalnim cvijetom, čime se Hrvatska pridružila zemljama koje na ovaj način slave svoja prirodna bogatstva.

Povezanost ljudi i čuvarkuća potječe još iz davnih vremena, kada su ga ljudi uzgajali na krovu zbog vjerovanja da štiti kuću i ukućane od groma, vještica i bolesti.
Poznata narodna poslovica veli: bolje čuvarkuća na kući nego dva psa pred kućom.

Već sam spomen cvijeta krizantema podsjeti nas na drage i bliske nam osobe koje su napustile ovaj svijet, jer su krizanteme tradicionalno nadgrobno cvijeće, kojim se posebno na Dan svih svetih i Dušni dan uređuju grobovi naših najdražih.
Mit o nastanku krizanteme
Prema mitu Prema mitu, nimfa Klitija se zaljubila u boga sunca Helija, kojem se više sviđala njena sestra Leukotoja. Ljubomorna Klitija proklela je svoju sestru i na taj način uzrokovala njenu smrt. Nakon toga je pobjegla u pustinju, gdje je bez hrane i pića devet dana …

Ambrozija je biljka koja izaziva alergijske reakcije kod milijuna ljudi diljem svijeta. Njena pelud jedan je od najagresivnijih alergena. Ambrozija cvate od lipnja do početka kolovoza, međutim najveća koncentracija njene peludi je u kolovozu i rujnu.
Podaci govore o stalnom porastu osoba alergičnih na ovu biljku koju je vrlo teško iskorijeniti. Samo jedna biljka ambrozije godišnje proizvede oko 60.000 sjemenki, a sjemenka može u zemlji preživjeti i više od 30 godina.